Postojala je slika iz 1903. godine. Sliku je 1965. godine Ante Musa Kovač dao Ratu Novaku u Zadar da je poveća. Imena svih na slici je 1968. na pitanje Ivana Šeparovića Imbre, dao Mici Šantić.

1.
Petar Bačić Mile Gobo
2.
Matij Burmas Bumba
3.
Dinko Lovričević Pelava
4.
Jerko Oreb Kokola
5.
Franko Jurković Vicin
6.
Antun Šeparović Musa
7.
Luka Franulović Njalo
8.
Antun Šeparović Musa
9.
Matij Tabain Kole
10.
Kuzma Bačić Baćac
11.
Ivan Bačić Baranin Olić
12.
Kuzma Žuvela Ićo
13.
Joze Dragojević Veskalo
14.
Antun Franulović Manjak
15.
Marin Šeparović Femena
16.
Marin Žuvela Doda - Paver
17.
Franjo Šeparović Musa
18.
Don Antun Bačić Baćac
19.
Ivica Padovan Veledan
20.
Augustin Padovan Veledan
21.
Jerko Oreb Gobica
22.
Mate Franulović Njalo - Matić
23.
Ivan Šeparović Imbre

Postojala su saznanja da se kumpanija plesala u Veloj Luci i da se prestala izvoditi. Profesor Milan Oreb već davno je sa pok. Marijom Šebetić razgovarao o potrebi obnove tog plesa. Potvrdu svojih misli dobiva razgovaravši sa profesorom Zvonkom Maričićem, a želju za realizacijom sa Želimirom Maričićem. Razgovara se sa načelnikom općine Vela Luka, Sretenom Žuvela koji daje punu potporu projektu.
16. svibnja 2000. godine prvi je sastanak "Inicijativnog odbora za obnavljanje veloluške kumpanije". Podjeljeni su zadaci i počelo je.

1.
Zvonko Maričić, prof. napisati će ukratko povijest Kumpanije
2.
Milan Oreb, prof. koreograf, zadužen za stručno postavljanje Kumpanije
3.
Želimir Maričić Kiže organizacija audicije i probi mladića koji bi plesali Kumpaniju
4.
Tanja Vučetić priprema i tisak plakata, biltena, itd.
5.
Lidija Franulović pomoć u obavještavanju i informiranju
6.
Aljoša Padovan organizacija probi i priprema inventara
7.
Sreten Žuvela načelnik općine
8.
Dinko Radić član poglavarstva zadužen za kulturu

Početak aktivnosti predviđao se oko 1. listopada, a prvi nastup na Dan Općine - Blagdan sv. Josipa 2001. godine. Tada se sve činilo tako daleko i nestvarno ...
Želimir Maričić Kiže posjećuje potomke svih zabilježenih osoba sa slike. Svi potomci imaju barem sačuvanu sliku, detalj nošnje ili sablju. Kod Obitelji Ambroza Bačića Baćac sačuvana je cijela nošnja stara oko 160 godina. Unuk pok. Augustina Padovana sjeća se kako je dida znao pokazivati i plesati po dvoru.
Posljednja sjećanja sežu iz 1926. godine kad se je izgleda Kumpanija posljednji put izvodila na Lučici prigodom posvete sokolskog barjaka.

Početkom rujna daje se objava za prijavu plesača kumpanije.
Drugi sastanak inicijativnog odbora održan je 11. rujna 2001. sa mladićima koji su se prijavili.
Velika većina njih nastupila je na prvoj izvedbi.

 

 

 

 


kumpanija@velaluka.info