| Ah, Ti koja sva sjaješ Tamo nad zviezdami, Ter svakog koj Te vapi Obsievaš zrakami Sva brižna, I na me Majko, oči blage svoje, Svrni na času brze smrti moje. |
Velolučani su od davnina bili odani nebeskoj Majci i na osobit je način štovali gradeći crkve i kapele posvećene njoj u čast. Možda je najbolje to izrazio naš Velolučanin, dominikanac fra Josip Oreb u pjesmi "Moj život" (elegija):
U mjestu i njegovoj okolici čak je pet kapela
izgrađeno i njoj posvećeno:
Gospa od Zdravlja na Badu (1866.), Gospa
Bezgrešnog Začeća u Kalima (1885.), Gospa
od Karmena u Poplatu (1888.), Gospa
od Milosrđa uz cestu Vela Luka-Blato (1903.), Spilja Gospe od Lurda u
Knežinskim lazima (1909.).
Sve ove crkvice su skromna, kamena zdanja sa skromnom unutrašnjom opremom
i umjetničkim djelima. Među njima ipak treba izdvojiti oltarnu palu "Prikazanje
Bogorodice u hramu" na glavnom oltaru crkve Gospe od Zdravlja, rad talijanskog
slikara XIX. st. Francesca Monacellija (1889.), oltarnu palu "Gospa
od Ruzarija" na oltaru sv. Dominika u istoj crkvi, rad slikara Vinka
Draganje, dominikanca iz splitskog samostana te oltarnu palu "Gospe
Bezgrešnog Začeća", istog autora u istoimenoj crkvici u Kalima.
Kao što već rekosmo, želja i upornost Velolučana
za izgradnjom "matice crikve" koja će zadovoljiti potrebe naraslog
pučanstva, unatoč oskudnom vremenu i nesklonosti blatske crkvene i svjetovne
vlasti, ipak je bila ostvarena sredinom prošlog stoljeća. Velolučani su bili
ponosni na svoju crkvu i svojim su prilozima opremali njenu unutrašnjost slikama,
kipovima i crkvenim namještajem. Njena je unutrašnjost, oprema i dekor (oltari,
stropne slike, kipovi, pjevalište, propovjedaonica, krstionica) skromna, što
je bio odraz onodobnih mogućnosti velolučkog puka. Ali unatoč tome, taj njen
unutrašnji dekor je čedan u svojoj skromnosti i doživljava se kao skladan
ambijentalni ugođaj crkvene unutrašnjosti XIX. stoljeća.
Korišteni djelovi tekstova dr. Franko Oreb, Vela Luka od druge polovice XIX. stoljeća do I. svjetskog rata, iz zbornika "Vela Luka ne putu samosvojnog razvoja", grupa autora, Vela Luka, 2000.
 |
 |
|
| 4/6 |
